alaya9Zaljubljivanje je proces u kojem malo kada dovodimo u pitanje sam događaj i nikada ga ne povezujemo s ljudima iz prošlog života, jer smo slijepi slijedbenici onoga što su nam drugi rekli o životu.

Pomoću pamćenja običan čovjek može iskoristiti redoslijed tek malog djela svoje zalihe dojmova, dok pamćenje, svojstveno realnom čovjeku, zadržava redoslijed svih dojmova bez izuzetka, bez obzira na to kada su oni primljeni. Na osnovu mnogobrojnih izvršenih eksperimenata s nesumnjivom točnošću je utvrđeno da svaki čovjek u  određenim stanjima, kao što je primjerice, stanje hipnoze, može točno sjetiti se svega što mu se bilo kada dogodilo, on se može sjetiti svih pojedinosti svog okruženja, lica i glasova ljudi koji su bili pored njega prvih dana njegovog života, dok je, prema općevažećem mišljenju, još bio nesvjesno biće. Dok se čovjek nalazi u nekom od tih stanja, on pomoću umjetnih sredstava može pokrenuti one dijelove sebe koji su bili skriveni u najudaljenijim zabitima njegovog mehanizma pamćenja. Ali događa se, isto tako, da se ti djelovi pokrenu pod djelovanjem bilo kojeg javnog ili skrivenog utjecaja, izazvanog njegovim doživljajima, uslijed čega pred čovjekom iznenada iskrsavaju davno zaboravljene scene, slike, lica, ali i događaji.

Jyotish daje širu i dublju sliku o nekim događajima i onda svijet tuge i nesreće prestaje biti jednodimenzionalan. Naime, možete donijeti neku odluku a da nje niste svjesni, odnosno mnoge odluke koje su zapisane u nesvjesnom ili planetima donosimo na temelju tih podataka, a ne na temelju svjesnog stava. Recimo, biramo neku osobu za parntera iako nam je to bio tata. S njime proživljavamo neke čudne događaje, ali nam oni nisu jasni i na kraju mislimo da se nikada s tom osobom nismo sreli. Ipak, čak i ako ljudi ne povjeruju u jyotish, kroz hipnozu mogu otkriti te događaje, ali o tome čovječanstvo niti ne želi raspravljati, pa su ova istraživanja samo plod entuzijasta, a jyotish u Indiji je tek svoje pionirsko istraživanje započeo K. N. Rao.

Stoga, naša inkranacija na ovome svijetu u većini slučajeva dolazi s onim osobama s kojima smo se nekada družili, bili u vezi, dok vaš šef može biti parnter iz prošlog života kojeg ste ostavili.  Stvari nisu onakve kako izgledaju, a premalo informacija i svođenje čovjeka na materijalnu razinu najveća je podvala i religija materijalističke znanosti, koju ljudi slijede jer je program nesvjesnog takav ili program DNK, DA SMO POSLUŠNI I SLUŠAMO AUTORITETE, ne preispitujemo naše odluke. Zaljubiti se u nekoga nije samo proces osvještavanja sebe, već i susret s osobom koju smo sreli i koja nas je možda odbila zato jer smo je u prošlom životu povrijedili, iako smo joj se svidjeli, mehanizam nesvjesnog ju je upozorio da se makne. Bit je u viđenju, a ono nam promiče jer smo neselektivni.