Joga je potvrdila svoju učinkovitost na mnogim spektrima, od zdravlja do promjena u funkcioniranju mozga, tj. da postoji različito saznanje koje je u mogućnosti promjeniti zakone tijela. S druge strane, Zapadnjak u svom nervoznom životu ne osjeća ni potrebu ni volju da smiri svoju nemirnu i uznemirenu svijest. Zapadnjak se trudi promijeniti svijet, osvojiti prirodu i revolucionirati tehnološko društvo, ali on se vodi svojim porivima i željama – Zapad ne želi promijeniti sebe i nadvladati svoje porive. Provodimo vrijeme mijenjajući svijet, a ništa ne mijenjajući sebe.
Tehnološko-potrošačko društvo ne potiče majstorstvo, već umnažanje želja i poriva.Ne profitiraju smireni i samozadovoljni, nego oni koji traže zadovoljstvo u vanjskom obilju, u nezasitosti i oni koji su opsjednuti mnogim željama. Nažalost, želje su potaknute dužnošću našeg Nad-ja ili očinskom figurom koja kaže: ako zadovoljiš želju, imat ćeš moje priznanje i pozornost drugih. Ovo je zamka u koju su ljudi uhvaćeni.
Istočna filozofija samo je naizgled jednostavna, u sebi krije duboku filozofiju koja se oslanja na praksu, a takvu praksu zapadna filozofija isključuje. Time Nietzsche s pravom tvrdi da je znanstveni pristup i pretvaranje stvarnosti u pojmove želja čovjeka za posjedovanjem, a posjedovanje samo po sebi nije potraga za istinom. Stoga je mistika sa svojim jezikom nepravedno marginalizirana i zanemarena jer se u rasuđivanju služi simbolima nesvjesnog. U razumskom zaključivanju nema mjesta izreci „Blago siromasima duhom“, jer takva rečenica ruši navedeni način zaključivanja. Upravo je takva zagonetka mistike nadahnula da otkriju značenje arhaičnog jezika koji je znanost naivno zaobišla upuštajući se u igru teza i antiteza, isključujući mitove i vjerovanja koje je čovjek do tada njegovao. Primjerice, mistik ne odustaje od nelogičnosti koju pronalazimo u simbolima, jer nelogičnost je ono što nismo transcendirali, ono čemu mistika cvjeta, a naše nerazumijevanje njezine dubine, zbog općeg prihvaćanja logičkog mišljenja, mi olako princip glasanja i galame tamo gdje se ne čuje glas razuma, odnosno nepravde koja je učinjena mitskom nasljeđu predaka.
Dakle, poznavanje istočnjačkih religija i filozofija pomaže našem intelektu i intuiciji u razumijevanju nutrine, koja se uvijek pokazuje u suprotnostima jina i janga. Zapadnjak se skriva iza plašta tzv. znanstvenog znanja gdje skriva nerazumijevanje vlastitog srca.
Zapadnjak se boji znakova aktivnog sudjelovanja u životu. Znanost mora služiti; griješi kad uzurpira prijestolje. Istok nas uči drugačijem, dubljem razumijevanju onoga što se nalazi izvan života. Ovo potonje malo nam je poznato, više kao nekakav shematski osjetljiv religiozni način izražavanja, zbog čega se ista “znanja” i mistika stavljaju pod navodnike, gurajući ih u sferu vjere ili čak praznovjerja. To pokazuje nerazumijevanje istočnjačke ili mistične “stvarnosti”. Nije riječ o sentimentalnim mističnim pretjeranim gotovo bolesno proročkim izričajima asketskih čudaka, već o praktičnim spoznajama genija. što nam ne daje razloga da ih podcjenjujemo. Mi smo uvezli većina stvari s Istoka i Zapada pati od kompleksa Istoka jer je superiorniji u smislu duha i njegove kultivacije.Svatko tko je prakticirao jogu, Chi gong ili meditirao svjestan je kako taj proces svima pokazuje koliko je potrebno kultivirati se sebe i asimilirati mnoge emocije koje ne prepoznaje kao svoje već ih zapisuje vanjskim uvjetima. Spoznaja može započeti onog trenutka kada shvatimo da smo u potpunosti odgovorni za sve što se događa oko nas jer je to ono što smo ponijeli sa sobom nas kao dio naših neriješenih sukoba. Ovaj svijet služi upravo da nam postavlja zagonetke kako bismo mogli razviti sposobnost da vidimo suprotnosti kao izraz jednog. Lako je reći, ali svaka naša bol pokazuje kako je spajanje suprotnosti zapravo teško, okrećemo do bola jer ne možemo razumjeti taj proces, ali dok ga ne shvatimo nećemo moći razumjeti što nam misticizam govori i pretvorit ćemo svijet u religiju ili ideologiju.
Nikola Žuvela
