Depresivni se ljudi zbog prirode svog stanja najviše bave svojim stanjem i pokušajem da ga razumiju i spriječe, ali tada bližnji ne mogu dobiti njegovu pažnju jer teško uspjevaju stvarnost pogledati pozitivnije. Isto je i sa kroničnim pesimizmom. Mogli bismo reći da živimo u groznom svijetu, ali opet, živimo u svijetu kojeg naši preci nisu ni mogli sanjati. Često je pesimizam odgovor da se ne istražuje već se većina zadržava na starim iskustvima i stavovima. Točnije, teško ćete vidjeti pesimista da istražuje, isrpobava, da će pokušati sjesti u meditaciju jer malo tko razumije taj proces u kojem se meditacijom kroz duže vrijeme spajaju suprotnosti gdje nakon ponovnog promatranja objekta ili realnog svijeta, isti objekt ili svijet postaju drugačiji pošto je izgubio želju prema objektu, a onda i razočarenje koje nastaje zbog neostvarene želje koju smo projicirali na sam objekt.

Pesimistima znanost kaže da je to apstraktno. Primjerice, jednu svoju knjigu Fromm započinje rečenicom da je Jungova psihoterapija pseudoreligija, iako to niti jednom rečenicom ili objašnjenjem snova Jungovih klijenata ne analizira, a onda je i sam počeo proučavati zen kojeg isto tako znanost zove pseudo pristupom znanosti. Puno je nedosljednosti u intelektualnom jer se premalo pažnje daje činjenicama.

  Prednost pesimističnog mišljenja je da se teško kada razočaraju, a za sebe govore da su realisti. Kada se bilo kome kaže da odustane od tog stava i da može svoj pesimizam ostaviti barem jedan dan na vješalicu i odomoriti se, osjeti otpor jer tada se mora učiniti akcija. Ako prihvatite rizik koraka, onda morate prihvatiti rizik i gubitka sreće.

Naša egida je sigurnost, a kako u tom okruženju sebi dozvoliti osjećaje? Ipak, razvili smo sve vrste vanjskoga života koji mene izoliraju od bilo kakve akcije. Liječnici spašavaju život i postaju junaci, vatrogasci gase i postaju hrabri, a glumci će odraditi ostatak uzbuđenja, točnije svih onih koji nam fale u životu. Virtualna stvarnost koja potpuno guši prirodnost i stvara veliki organizam kontrole i predvidljvosti. Ipak, mi smo prva generacija koja je odsanjala san prijašnjih generacija koje su živjele sa strahom od gladi, bolesti, čestom smrti djece od bolesti koje su danas za nas lako izlječive. Također, život bez tople vode, kanalizacije, snovi predaka sada su odsanjani, dok religijski san o socijalnom društvu, odsanjan je u roku od 70 godina u odnosu na tisuće godina iščekivanja pravednog društva. Ne čudi zašto je tako pao interes za starinsko tumačenje konfesionalne religije koja je bila fokusirana na jednodimenzionalnu stvarnost. Postoje bogati i siromašni, a pomažemo siromašne, sada kada je taj polaritet izgubljen. Istočna filozofija kojom su se ustvari bavili obrazovani ljudi, donijela je na Zapad važnija pitanja koja muče čovjeka: Tko sam i što sam? Tako jednostavno pitanje koje traži cijelu osobnost i kompletnu promjenu života i načina gledanja na život. Ako odete i date nekom nešto, sigurno možete osjetiti altruizam, ali ako ste tjeskobni to neće riješiti vaš probem. Ona je u ljudima danas toliko jaka da se boje uopće bilo kakvog dodira.

Pogledajte malo bolje i vidjet ćete kako je unatoč tolikom razvoju, dodir dvoje ljudi tako rijedak. Pogledajte samo ulice koliko se ljudi na ulici drži za ruke, koliko parovi koji su dugo u vezi imaju dodira? Danas su ljudi okrenuti sebi. Izgleda izlizano, ali ako patite od depresije ili sebi nanosite zlo autodestruktivnošću, onda ovu  činjenicu načina ponašanja treba uzeti u obzir. Strah od kontakta s drugim ljudima postaje sve jači i tako se počinje bojati samog osjećaja gdje počinje i strah od samoga života. Cijelo društvo je usmjereno na raj u kojem samo svoje potrebe zadovoljavam, ali hedonizam sam sebi ne može biti cilj jer postojimo u odnosu s drugim ljudima. Interakcija nas čini stvarnim gdje se susrećemo s onim dijelovima sebe koji nas plaše, ali čine čovječnim. Iako je rizična ne možemo od nje odustati jer nam donosi viđenje onoga što ne vidimo o sebi, a to što vidimo nas mijenja i stvara osobama koje saladavaju konflikte prije nego li se oni pretvore u bolesti.

Nikola Žuvela

terapeut i jyotish savjetnik