[two_third last=”yes” spacing=”yes” center_content=”no” hide_on_mobile=”no” background_color=”” background_image=”” background_repeat=”no-repeat” background_position=”left top” hover_type=”none” link=”” border_position=”all” border_size=”0px” border_color=”” border_style=”” padding=”” margin_top=”” margin_bottom=”” animation_type=”” animation_direction=”” animation_speed=”0.1″ animation_offset=”” class=”” id=””]
Cilj zena jest osloboÄ‘enje od vezanosti, gdje Äovjeka ne smije dotaknuti požuda i patnja, dobitak i gubitak, i gdje neće prianjati uz nijedno biće. U tome se sastoji jedinstvo bića,a psiholoÅ¡ki vi potpuno svoj libido okrećete u unutraÅ¡njost i na taj naÄin nema viÅ¡e podjele na dobro i zlo, muÅ¡ko i žensko, duhovno i materijalno, dvojnost nestaje. Dakle to je proces koji izgleda teoretski lako shvatljiv, ali u praksi prerano povlaÄenje koje vidimo kako na Istoku i na Zapadu raÄ‘a fanatizam i religijsku iskljuÄivost.
 U zenu je Äovjek okrenut prema unutra, u svom srcu, i otuda može osjetiti i razumjeti unutarnje djelovanje. Ovo novo stanje svijesti koje potiÄe iz religiozne prakse, obilježeno je Äinjenicom da vanjske stvari viÅ¡e ne utjeÄu na svijest ega, mjesto iz kojeg proizlazi odgovarajuća vezanost, nego da prazna svijest stoji otvorena za druge utjecaje. Ovaj drugi utjecaj Äovjek viÅ¡e neće osjećati kao vlastito djelovanje, već kao djelo za kojim Äovjek teži. To možemo objasniti kao da je neki predmet oduzeo glavno obilježje ega i preuzeo mu mjesto. to stanej se postiže vježbom, koncetracijom na udah i izdah gdje je najvažnije ISKLJUÄŒITI MISLI. Misli stvaraju um i podjelu i subjektivno stajaliÅ¡te.
 Zen iskustvo je mistiÄno iskustvo koje se od ostalih sliÄnih iskustava razlikuje po tome što se priprema sastoji od ‘prepuÅ¡tanja’, ‘ukidanja slika’ i drugih stvari. Zen u naÅ¡em zapadnjaÄkom poimanju religioznosti, sasvim je razliÄit i suviÅ¡e težak.
Razlog toga je krajnje individualni oblik metoda, te ikonoklastiÄni stav mnogih uÄitelja. Osim redovniÄke halje, put duhovnog obrazovanja ili oblikovanja sastoji se i od kÅana. KÅan podrazumijeva paradoksalno pitanje, izraz ili djelo uÄitelja. Prema Suzukyevom opisu, uglavnom su to pitanja koja uÄitelj daje u obliku priÄa. UÄitelj ih uÄeniku daje za meditaciju.
Na prvi pogled Äini se da takvo pitanje predviÄ‘a ili prejudicira konaÄni ishod meditacije i da odreÄ‘uje njen sadržaj, poput Ignacijevih duhovnih vježbi ili nekih yogijskih meditacija Äiju sadržinu odreÄ‘uju pitanja koja je postavio uÄitelj.
KÅani su, meÄ‘utim, sasvim raznoliki, neodreÄ‘eni i paradoksalni gdje je gotovo nemoguće doći do bilo kakvog intelektualnog zakljuÄka. Povrh toga, opisi iskustva su toliko mutni da se ni u jednom sluÄaju ne može opaziti racionalna veza izmeÄ‘u kÅana i iskustva, a kojoj ne bi bilo prigovora. Budući da se ne može dokazati logiÄki slijed, može se pretpostaviti da kÅan metoda ni najmanje ne ograniÄava slobodu duhovnih zbivanja te da, prema tome, konaÄni rezultat proizlazi iz osobne predispozicije inicirane osobe.
Potpuno uniÅ¡tenje racionalnog intelekta koje obrazovanje ima za cilj stvara gotovo potpunu odsutnost pretpostavke o svijesti. Prema Jungu, satori je dar prirode i kada daje odgovor – Å¡to je oÄito satori iskustvo – to je odgovor Prirode koja je uspjela izravno prenijeti svoje reakcije u svijest. Ono Å¡to nesvjesna priroda suprotstavlja uÄitelju ili kÅanu kao odgovor je oÄito satori. Zen buddhizam se razlikuje od svih ostalih meditativnih i filozofskih praksi po svom naÄelu odsustva pretpostavki, odnosno strogo odbacivanje Buddhe ili bilo kakvih slika.
Nikola Žuvela
terapeut i jyotish savjetnik
Â