Često ljudi misle da imaju svoje mišljenje, ali ako se uđe dublje u postojanje arhetipova onda se lako otkrije da su mišljenja ustvari naučeni obrasci koja proizlaze iz arhetipova. Psihološka istraživanja dokazala su tvrdnju da ljudi imaju subjektivno mišljenje o stvarnosti i da krivo zaključuju tj. ne vide stvarnost kakva ona jest.

Najbolji primjer toga su odnosi. Naime, ako se uzme brojka od 40 do 50 posto razvoda, zavisi od podneblja kao i statistički podatak gdje se partneri 50 posto varaju, dolazi se do brojke od 80 posto veza koje su zasnovane na krivoj percepciji. Inače to je tabu tema i kada se o toj temi razgovara realnije onda dolazi i do razilaženja većine jer malo tko želi vidjeti da je recimo na muškarce utjecala njihova Anima, a na žene njihov podsvjesni Animus. Isto tako kada kažemo:  “Moje mišljenje je takvo…”,  da li smo sigurni da je to naše mišljenje ili je to mišljenje oformila Anima kod muškarca ili Animus kod žene? Mama i tata su preuzeli uloge arhetipa Anime ili Animusa, a onda je društvo dovršilo oformljivanje mišljenja i onda to ljudi zovu vlastitim mišljenjem.

U yogi se govori o vasanama ili podsvjesnim psihomentalnim klicama koje stvaraju subjektivno mišljenje koje nema veze sa stvarnošću. Vasane su kao i arhetipovi naslijeđeni načini razmišljanja predaka.  Recimo, kada se ljutite na partnera, vi se ljutite iz arhetipa ili vasane, svađate sa svojim ocem i majkom koje vidite u partneru. Svađate se iz arhetipa. Zalažete se svim svojim mišljenjem da budete u pravu a ustvari vi razgovarate s opsjenom projekcije života koji uopće nije vaš vlastiti već je naslijeđen, a bojite se preispitivati to mišljenej i radije prekidate vezu nego se suočavate sa sobom. Svaki prekid jeodbijanje prihvaćnja stvarnosti o sebi.

Zastupate neki moral koji je skup pravila društva.Današnji moral je zasnovan na strahu, a ne na ljubavi i na taj način upadate u limb koji vas na kraju dovede do razočaranosti tako da imamo populaciju razočaranih ljudi odvojenih od svojih korijena i na taj način živimo u društvu koje se više ne može povezati sa sobom.  Zagađena okolina, bacili, nisu ništa drugo nego zagađena svijest koja ne raspoznaje dobro od lošeg, istinu od neistine.

Da bi se došlo do mišljenja ono mora dolaziti iz nutrine. U samkhya-i  intelekt se ne smije naslanjati na pet osjetila već na Jastvo. Prevedeno: svijet se jedino može gledati u cjelini a ne podijeljeno jer polariteti stvarnosti iskrivljuju sliku stvarnosti. U tekstovima o Kali Yugi napisano je da čovjek neće razlikovati muško od ženskog, da će državni nameti biti toliko veliki da ih ljudi neće moći plaćati, te kad dođe vrijeme gdje potoci i rijeke isušuju tada dolazi vrijeme preživljavanja. U zdravstvenom smislu smo došli do neizlječivih bolesti kao nikada u povijesti, koje više nisu slučajnost, zagađena okolina tj. bacili su postali agresivni jer smo agresivni prema okolini.

Proročanstva su predvidljiva jer čovjek ne može egzistirati ako tako uništava svijet oko sebe i zanemaruje unutarnje zakonitosti. Nije problem u tome da to ljudi ne znaju već je problem što ljudi nisu svjesni da se jako teško može nešto u nama preokrenuti ukoliko dovoljno uporno ne radimo na tome dugotrajno. Recimo, imate problem u odnosima, uvriježeno je mišljenje ako nešto malo promjenite u sebi da će odnosi profunkcionirati. Ne postoji svjesnost da je problem došao upravo zbog toga jer se zanemaruje proces osvještavanja. Teško je objasniti da velika većina bolesti dolazi zbog nemogućnosti da se stvari iskomuniciraju, kažu i pokažu emocije koje postaju toksične i pretvaraju se u bolest. Možete jesti zdravo koliko god hoćete, ali ako ne prihvatite život u kojem je rad na emocijama, meditacija i promatranje onoga što vam se dešava kao osnovno pravilo, ne možete učiniti valjani korak prema sebi. Rad na sebi nije samovolja, odabir ili hobi, to je uvjet života bez kojih nema ničega što zovemo život.

Nikola Žuvela